Epoksidni premazi i samoliv pod

Prajmeri (penetrati)

To su rastvori smola sa odgovarajućim očvršćivačima i imaju ulogu da betonske košuljice i armirane betone ojačaju penetrirajući u površinu betona i tako ga pripreme za sledeće slojeve premaza ili Samoliv poda.Delimično ostaju na površini pa beton izgleda kao da je pokvašen.Ukoliko na površini ostaju suva polja to znači da je beton porozan i da nije zasićen penetratom pa se nanošenje mora ponoviti. Prajmeri su najčešće suvi za 10-24 sata kada se nanosi sledeći materijal. U zavisnosti od potreba i sistema nanošenja možemo ih podeliti na : Polimerne, Poliuretanske, Epoksidne itd. Epoksidni i poliuretanski su dvokomponentni tj sa očvršćivačem a neki su jednokomponentni.U zavisnosti od sistema koji se nanosi na beton važan parametar je procenat vlage u betonu pa se on kreće od 3% za Poliuretane do 5% za Epokside. Ukoliko je taj procenat veći ili je beton star manje od mesec dana tada se koriste specijalni prajmeri koji mogu da izoluju vlagu odnosno da je raspodele na veliku površinu što neće dovesti do odlepljivanje premaza ili Samoliv poda.

Epoksidni premazi

epoksi osnovni premaz

Ovo su proizvodi koji se nanose posle pripreme i penetracije betonske košuljice i služe kao zaštitni i estetski sloj .Epoksidni premazi se nanose u dva do tri sloja ukupne debljine 500-700 mikrometara vlažnog filma i čine dobru mehaničku i hemijsku zaštitu sa veoma prihvatljivom cenom za sistem prajmera i premaza koji se lako čisti i održava. Sistem je idealan za garaže, podrume , magacine ,izložbene prostore,pa čak i proizvodne hale gde nema velikih i stalnih agresivnih materija i velikih i stalnih opterećenja.

U proizvodnom programu „ Spektar“ imamo:

- Eposidni dvokomponentni sistem sa rastvaračima koji se koristi za zaštitu bazena za kupanje,garaža, terasa,parkinga,proizvodnih hala i slično.

-Epoksidni dvokomponentni sistem bez rastvarača koji se koristi za zaštitu silosa za brašno i žiterice, bazene i rezervoare za grožđe i vini kao i kace za kiseli kupus, kljuk za voće i slične materijale koji se koriste za jelo i piće i mogu se nanositi na pod i na zid

-Epoksidni sistem sa vodom kao rastvaračem koji ima sličnu primenu kao i sistem bez rastvarača a posebno je pogodan za prostorije gde nema provetravanja kao podrumi i za beton sa povečanom količinom vlage koja je veća od 5%.

Zadnja dva sistema poseduju zdravstveni atest pa se primenjuju u dodiru sa životnim namirnicama.

Samoliv pod

polimer samoliv

Glavna zaštita industrijskih podova su Samoliv ili Samorazlivajuči podovi na bazi Epoksida ili ponekad Poliuretana.

U ponudi „ Spektar“ nalaze se epoksidni Samoliv podovi otporni na čitav niz agresija kao što su : kiseline ,soli, šećer, ulja ,benzin,krv i druge agresije. Zato su ovi podovi dobri za zaštitu u mlekarama, hladnjačama ,mesarama, industrijskim halama za najveća opterećenja hemijska i mehanička a u kombinaciji sa mrežom bakarnih traka i konduktivnog ( elektroprovodljivog) prajmera radimo i Antistatik podove gde je punioc grafit ili Aluminijumski prah.

Takvi podovi su potrebni svugde gde treba da se odvede statički elektricitet da ne dođe do stvaranja varnice i paljenja hale.

Svi Samoliv podovi se nanose preko peipremljene betonske površine a ta priprema se sastoji u sledećem:

-Površinsko brušenje da se skinu labilno vezane čestice i malo poravnala površina i usisavanja stvorene prašine.

-Prajmerisanje do zasićenja podloge.

-Gletovanje manjih i većih rupa i dilatacionih fugni, a nekad i gletovanje cele površine.

-Izlivanje Samoliv poda i njegova obrada „ jež“ valjcima.

Debljina poda treba da bude od 3-5 mm, ali se zbog cene koštanja , u zadnje vreme rade i debljine od 1,5-2,5 mm što i nije standardna debljina Samoliv poda.

Praktično se traže sve nijanse ali treba biti oprezan pa nijanse svesti na pet-šest standardnih uglavnom dobijene sa gvožđe oksidnim pigmentima jer kvarcni pesak može druge nijanse da učini nehomogenim pa da se ne dobije homogena nijansa po površini. To zavisi i od količine pigmenta u formulaciji.

Samoliv podovi podležu normama HACCP standarda pa su obavezni u prostorijama gde se proizvode i koriste životne namirnice kao pekare, mlekare,klanice i sl.